🗣️ Kada se pomilovanja odnose na teška krivična djela, a javnost ne zna zbog čega su odobrena, opravdano se otvara pitanje dosljednosti kriterijuma i mogućeg privilegovanog tretmana, ocijenio je Ivan Vukčević iz #CGO za @Pobjedacg. Prema podacima CGO-a, trojica predsjednika Crne Gore od obnove nezavisnosti do jula 2026. godine odlučivala su o 2.610 molbi za pomilovanje, od kojih je 516 uvaženo.
⚠️ Pomilovanja su odobravana i za teška krivična djela, poput ubistva, silovanja, razbojništva i zloupotrebe službenog položaja. Iako to samo po sebi nije dokaz zloupotrebe, takve odluke zahtijevaju poseban oprez, imajući u vidu težinu počinjenih djela, prava žrtava i povjerenje građana u pravosudni sistem. Pomilovanje mora ostati izuzetak zasnovan na naročito opravdanim okolnostima, a ne paralelni mehanizam preispitivanja sudskih odluka ili privilegija dostupna pojedincima.
👉 Neophodno je izmijeniti Zakon o pomilovanju, propisati konkretne kriterijume za odlučivanje, uvesti obavezu obrazlaganja i objavljivanja odluka, ali i razmotriti ograničenja mogućnosti pomilovanja za određena naročito teška krivična djela. Međutim, unapređenje prakse ne mora čekati izmjene zakona – predsjednik države može već sada uspostaviti praksu javnog obrazlaganja odluka, uz zaštitu privatnosti. Upravo bi to bio važan signal da se pomilovanje razumije kao izuzetna mjera koja zahtijeva posebno opravdanje, a ne kao pravo na odlučivanje bez javne odgovornosti.
Detaljnije: pobjeda.me/clanak/medu-pomil…
2
99
🌍 Uoči 16. novembra, Međunarodnog dana tolerancije, #CGO podsjeća da tolerancija nije obaveza da ćutimo pred nepravdom, već spremnost da prihvatimo različitosti i odlučno se suprotstavimo diskriminaciji.
U društvu u kojem se razlike prečesto koriste za političke podjele, a govor mržnje, nacionalizam i politički i ideološki motivisan revizionizam relativizuju ili predstavljaju kao legitimni stavovi, tolerancija ne smije ostati samo prigodna poruka.
⚠️ Nije tolerancija kada se od manjina očekuje da budu nevidljive, od žena da pristanu na neravnopravnost, od mladih da ćute, a od onih koji misle drugačije da se povuku. Nije tolerancija ni ćutanje pred veličanjem ratnih zločinaca i kolaboracionista, negiranjem zločina i pokušajima da se odgovornost zamijeni mitovima o herojstvu.
Tolerantno društvo nije ono u kojem nema neslaganja, već ono u kojem različita mišljenja, identiteti i uvjerenja ne postaju razlog za ponižavanje, isključivanje ili nasilje. Ali sloboda mišljenja ne podrazumijeva obavezu da se pred istorijskim falsifikatima, opravdavanjem zločina i promocijom ideologija mržnje ostane ravnodušan.
🤝 Tolerancija podrazumijeva poštovanje dostojanstva svakog čovjeka, ali ne i prihvatanje netrpeljivosti. Ona traži institucije koje jednako štite sve građane i građanke, obrazovanje koje razvija kritičko mišljenje i odgovoran odnos prema prošlosti, kao i javni prostor u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prijetnja, a zločini ne pretvaraju u vrline.
🇲🇪 Crnoj Gori treba društvo u kojem se različitosti slobodno žive, bez straha i potrebe za opravdavanjem, i u kojem suočavanje s prošlošću nije pitanje političke podobnosti, već demokratske odgovornosti.
📢 Jer tolerancija nije slabost, ćutanje niti ravnodušnost. Ona podrazumijeva i hrabrost da se povuče jasna granica prema mržnji, nasilju i njihovom opravdavanju. To je i mjera demokratske zrelosti društva.
⚖️ "Realizacija planiranih aktivnosti nije isto što i ostvarivanje pravde. Ona ne govori dovoljno o kvalitetu istraga, obuhvatu odgovornosti i sudskim ishodima. Proaktivniji pristup tužilaštva jeste važan, ali se on mora potvrditi konkretnim rezultatima, a ne samo ocjenama o sprovođenju strategija, a ti rezultati sada izostaju“, kazala je Maja Marinović, saradnica na programima u #CGO za #Monitor povodom Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2026. godinu, koji, između ostalih pohvala, konstatuje i da je Crna Gora nastavila da unapređuje procesuiranje ratnih zločina i da tužilaštvo pokazuje proaktivniji pristup.
Marinović ističe da je važno da tužilaštvo javnosti saopšti šta je konkretno preduzelo u ponovo otvorenim predmetima, uključujući ispitivanje komandne odgovornosti, uz poštovanje interesa žrtava i integriteta postupaka.
,,Suočavanje s prošlošću je, prije svega, naša odgovornost, ali u Crnoj Gori za to i dalje nedostaje političke volje, pa posljedično i posvećenog rada institucija. Umjesto suočavanja s činjenicama, dominiraju selektivno pamćenje, prećutkivanje i relativizacija zločina. Zato napredak u tehničkom dijelu pregovora sa EU ne može zamijeniti našu odgovornost, a EU bi morala insistirati na konkretnim rezultatima, a ne na formalnom ispunjavanju obaveza”, zaključuje Marinović.
🔗 monitor.co.me/eu-put-i-nekaz…
6
146
Region ne živi u miru, već u stanju odsustva otvorenog sukoba, uz jasne destabilizujuće tendencije koje to stanje mogu prekinuti, zaključak je emisije Građanski ugao #CGO i #FES koja se emituje na #TVE.
🎙️ O naslijeđu ratova 90-ih, revizionizmu, izborima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, kao i bilateralnim sporovima, sa Zvezdanom Kovač, direktoricom za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovaraju:
🎙️ Srđan Milošević, istoričar i profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu
🎙️ Saša Magazinović, poslanik #SDP u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine
🎙️ Nebojša Vučinić, profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore u penziji i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu
💬 “Revizionizam u Srbiji dobio je i konkretan institucionalni oblik kroz Zakon o rehabilitaciji donešen 2006. Tako je čitav niz spornih ličnosti bio sudski rehabilitovan i to je nosilo pečat države. Nije to bila rehabilitacija njihove istorijske uloge, ali percepcija je bila jasna: država staje iza rehabilitacije ljudi koji su čak i neposredno bili odgovorni za zločine…”, objasnio je Milošević.
💬 “Dovoljno će biti vidjeti da onaj ko u Srbiji kaže da je u Srebrenici bio genocid nije anatemisan, napadan i označen kao državni neprijatelj. Dovoljno će biti da kakvi banditi sa političkom podrškom ne mogu otići na televiziju s državnom frekvencom i pokazivati slike ljudi s metom na leđima – kao što su meni crtali,…”, ocijenio je Magazinović.
💬 “Jedino Međunarodni sud pravde može dovesti do trajnog i pravednog rješenja. Jer ako ne možemo da postignemo sporazum u bilateralnim pregovorima oko nekih pitanja, kao sve civilizovane države u skladu sa evropskim vrijednostima, onda neka sud riješi”, rekao je Vučinić.
▶️ Cijela emisija dostupna je na: youtu.be/RyBnQDOLxUA
📖 Sažetak emisije čitajte na: cgo-cce.org/2026/11/14/sta-i…
📲 Državom se ne upravlja preko WhatsApp-a!
❗ Vlada Milojka Spajića pretvara elektronsko odlučivanje u pravilo, a institucionalnu raspravu u izuzetak. Odluke koje utiču na javne finansije, funkcionisanje institucija i svakodnevni život građana i građanki ne smiju se svoditi na razmjenu poruka i potvrđivanje saglasnosti putem telefonskih aplikacija.
🔎 CGO već duže upozorava na ovu zabrinjavajuću praksu, koja slabi transparentnost, obesmišljava kolektivni rad Vlade i otvara prostor za izbjegavanje političke i institucionalne odgovornosti.
📊 Prema analizi CGO-a, oko 66% sjednica održano je elektronskim ili telefonskim putem.
💬 „ Javne finansije, životni standard i ljudska prava zahtijevaju temeljnu analizu. Brzina kojom ministri pošalju saglasnost nije dokaz kvaliteta odluke čije posljedice snose svi građani”, poručuje Nikola Obradović, saradnik na programima u #CGO.
⚠️ “Uskraćivanje dokumenata, izbjegavanje pitanja i potiskivanje rasprave pokazuju obrazac zatvaranja vlasti prema javnoj kontroli. Takvo postupanje podriva povjerenje građana u institucije i suprotno je evropskim standardima otvorenosti, odgovornosti i učešća civilnog društva. Evropsko opredjeljenje mora se pokazati i odnosom prema onima koji vlast preispituju. Vlada koja od građana traži povjerenje mora biti u svakom trenutku spremna i na njihova pitanja i kritike”, kaže Obradović.
Više na: dan.co.me/vijesti/ekonomija/…
3
130
📱 TikTok i heroji 90-ih: kada veličanje ratnih zločinaca postaje digitalna svakodnevica
🔎 Čak 41% od 332 analizirane TikTok objave posvećeno je ratnim ličnostima iz 90-ih, prvenstveno Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom za genocid. Od 136 takvih objava, čak 134 su radikalizujuće ili mobilizujuće. Nakon Mladićeve smrti, mreže su preplavili snimci koji ga predstavljaju kao „heroja, a ne zločinca”, uz relativizaciju zločina i sudskih presuda.
📊 Istraživanje #CGO i Centra za evropske politike (#CEP), sprovedeno u okviru regionalnog projekta #RADAR, pokazuje i da:
🔹 72% analiziranih objava sadrži etnonacionalističke i identitetske narative, a u 64,2% primarna meta su etničke grupe.
🔹 22% objava usmjereno je protiv žena, feministkinja i LGBTIQ osoba, često kroz šale i pozivanje na „prirodni poredak”.
🔹 Ponos i osjećaj superiornosti, a ne strah, dominiraju ovim sadržajima. Radikalizacija se ne širi samo prijetnjama, već i pjesmama, simbolima, humorom i osjećajem pripadnosti.
👥 Dvije fokus grupe sa 13 mladih pokazale su da oni uglavnom prepoznaju manipulaciju, ali problematične sadržaje češće preskaču nego što ih prijavljuju. Mladi iz opšte populacije nijesu znali kome da se obrate izvan same platforme.
💬 „To je ovdje postalo dio svakodnevice. Toliko sam navikao na to da mi je reakcija samo: aha, preskočiću ovaj video”, kazao je jedan od učesnika.
⚠️ Najveća opasnost nije samo u otvorenom ekstremizmu, već u postepenoj normalizaciji netrpeljivosti, istorijskog revizionizma i diskriminacije. A odgovor nije cenzura, već dosljedna primjena zakona, kvalitetna medijska pismenost i osnaživanje mladih da prepoznaju manipulaciju i znaju kako da reaguju.
❗ Pitanje nije samo kakve sadržaje mladi gledaju, već kakvo društvo kroz njih uče da smatraju normalnim.
📝 Sažetak istraživanja: cgo-cce.org/2026/11/13/tikto…
📖 Kompletno istraživanje: cgo-cce.org/2026/11/12/digit…
Napomena: uzorak je namjerno odabran i nije reprezentativan za sve TikTok sadržaje u Crnoj Gori.
🇪🇺 "Crna Gora jeste predvodnica evropskih integracija, ali njen primjer pokazuje i slabosti procesa proširenja koji ponekad brže mjeri pregovarački napredak nego stvarnu demokratsku transformaciju. Zatvaranje poglavlja nije isto što i izgradnja nezavisnih institucija i promjena ukorijenjenih političkih praksi. Crna Gora zato ne testira samo svoju spremnost za članstvo, već i sposobnost EU da razlikuje suštinske reforme od formalnog ispunjavanja obaveza“, poručila je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka #CGO, na konferenciji „Proširenje EU: perspektive, izazovi i budućnost Evropske unije“, održanoj na Univerzitetu LUISS u Rimu.
🔹 Na panelu „Proširenje iz regionalne perspektive“ naglasila je da obnovljeni geopolitički interes EU predstavlja priliku za Zapadni Balkan, ali da nema “geopolitičke prečice do demokratske zrelosti”
🌍 Članstvo Crne Gore može vratiti povjerenje u proširenje širom regiona, ali samo uz dosljedne kriterijume. „Regionu je potrebna kredibilna predvodnica, a ne privilegovani izuzetak, “ navela je ona.
Osvrnula se i na odnose Crne Gore i Hrvatske, ističući da bilateralna pitanja zahtijevaju odgovoran dijalog i kompromise obje strane, kako ne bi postali instrument neograničenog blokiranja.
⚖️ „ Članstvo neće automatski ukloniti klijentelizam, korupciju i partijsku kontrolu institucija. Političare treba ocjenjivati prema tome kako upravljaju, a ne koliko uvjerljivo govore o Evropi,“ istakla je Uljarević.
Naglasila je i da građani moraju osjetiti koristi integracija kroz pravnu sigurnost, jednake šanse i kvalitetnije javne usluge.
💬 „Potrebni su nam i brzina i suština. Proširenje ne treba samo da učini EU većom, već Evropu snažnijom, demokratskijom i otpornijom“, zaključila je Uljarević.
Konferenciju su organizovali Institut za međunarodne poslove (IAI), Univerzitet LUISS i Fondacije za otvoreno društvo – Zapadni Balkan. Na panelu su učestvovali i Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike (CEP) iz Beograda, Odeta Barbullushi sa Koledža Evrope u Tirani i Una Hajdari, novinarka Politica, uz moderaciju Mattea Bonomija iz IAI iz Rima.
@OpenSocietyWB
🌍 Suočavanje s prošlošću nije samo pitanje prošlosti, već i odgovornosti za budućnost koju gradimo. A mladi u tome moraju imati ključnu ulogu.
🌍 „Mladi treba da budu generacija koja će prekinuti lance prošlosti koji naša društva i dalje vuku unazad. Oni će sjutra, kao donosioci odluka, pravnici, sudije i drugi društveni akteri, imati odgovornost da doprinose rasvjetljavanju ratnih zločina, utvrđivanju odgovornosti i izgradnji društava zasnovanih na istini i pravdi“, poručio je Petar Đukanović, programski direktor #CGO, na konferenciji „Oblikovanje zajedničke budućnosti: unapređenje tranzicione pravde i pomirenja i put Zapadnog Balkana ka EU“, održanoj u Kući Ujedinjenih nacija u Briselu.
🔹 Na panelu „Angažovanje mladih u tranzicionoj pravdi, pomirenju i izgradnji povjerenja“, Đukanović je naglasio da obrazovanje jeste neophodno, ali nije dovoljno. „Potreban nam je sistem u kojem obrazovne institucije, donosioci odluka, mediji i međunarodne organizacije dosljedno osuđuju ratne zločine i kršenja ljudskih prava. Svaki segment društva mladima šalje poruku jesu li istina, pravda i odgovornost vrijednosti koje zaista zastupamo ili samo principi na koje se deklarativno pozivamo“, istakao je on.
📱 „Ne možemo očekivati interesovanje mladih za tranzicionu pravdu ako o njoj govorimo jezikom koji im je dalek. Moramo ove teme povezati s njihovim iskustvima i pitanjima koja neposredno utiču na njihove živote,“ ukazao je i na izazove koje donose vještačka inteligencija i digitalni prostor, u kojem mladi sve više oblikuju svoje stavove.
💬 „Prije nego što od mladih očekujemo da preuzmu odgovornost za suočavanje s prošlošću, moramo im omogućiti da osjete da pripadaju društvu, da se njihov glas čuje i da mogu uticati na odluke. Suočavanje s prošlošću nije teret koji im ostavljamo, već preduslov da ne naslijede i njene sukobe“, zaključio je Đukanović.
Na panelu su učestvovali i predstavnici mreže Stella, UNDP-a u Sjevernoj Makedoniji i Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO).
Konferenciju je organizovao @UNDP_Montenegro, uz finansijsku podršku EU, u okviru projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“.
#CGO #TranzicionaPravda #Mladi #ZapadniBalkan #UNDP #EU
2
136
„Za CGO sam se odlučila jer vjerujem u snagu civilnog društva i značaj građanskog obrazovanja u izgradnji aktivnih i odgovornih građana. Rad u dinamičnom, podsticajnom i kvalitetnom okruženju pružio mi je priliku da znanje pretočim u praksu, učestvujem u društveno važnim inicijativama, preuzimam odgovornost i učim od iskusnih kolega.
Ovo iskustvo dodatno je učvrstilo moje uvjerenje da civilno društvo nije samo korektiv institucija, već i pokretač pozitivnih promjena. Upravo ta dragocjena znanja i novo profesionalno samopouzdnje osnažili su moju motivaciju da doprinosim izgradnji demokratskog društva, vladavini prava i jačanju institucija.”
📢 CGO ima 9️⃣ pozicija u okviru Programa stručnog osposobljavanja. Prijavi se do 16. novembra i postani dio našeg tima!
🎥 Video priča | Regionalna konferencija PLENUM 2026 „Crna Gora na pragu Evropske unije: evropska budućnost Zapadnog Balkana između demokratije i geopolitike“
Skup su zajednički organizovali @CGOCCE, @AddAcademy, @FPNSarajevo i @Balkan_Fund.
🎯 Sara Čabarkapa, predstavnica #CGO, učestvovala je kao panelistkinja u diskusiji „ Preispitivanje demokratije i bezbjednosti: perspektive mladih istraživača o Evropi i Zapadnom Balkanu “, govoreći o izazovima demokratizacije Crne Gore, ulozi civilnog društva i značaju evropskih integracija za demokratsku budućnost regiona.
🔎 Predstavila je i ključne nalaze svog istraživanja o odnosima Crne Gore i Italije u kontekstu politike proširenja EU, sprovedenog tokom istraživačkog boravka u Institutu za međunarodne poslove (IAI) u Rimu.
🗣️ Posebno je naglasila ulogu civilnog društva u odbrani demokratskih vrijednosti, jačanju odgovornosti institucija i suprotstavljanju istorijskom revizionizmu, upozoravajući da formalni napredak ka članstvu ne znači automatski i suštinsku demokratsku transformaciju.
„Ulazak Crne Gore u EU neće označiti završetak demokratizacije. Demokratija zahtijeva snažne i nezavisne institucije, razvijenu demokratsku političku kulturu, aktivne građane i kontinuiranu zaštitu ljudskih prava i sloboda.“
📌 Civilno društvo zato ostaje nezamjenjiv korektiv vlasti i nakon pristupanja EU, jer demokratija nije status koji se jednom stiče, već proces koji se mora stalno braniti i unapređivati.
🎯 Korupcija u sportu ne smije biti tabu tema, niti sportske organizacije mogu biti izuzete od odgovornosti i sudske kontrole!
Dr Ivan Vukčević, koordinator programa Ljudska prava u CGO-u, učestvovao je na panel-diskusiji „Korupcija u sportu: tema o kojoj niko ne želi da govori“, koju su u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore organizovali Balkanski centar za nauku i inovacije Univerziteta Crne Gore i inicijativa Physical Activity and Sports Tech for Healthy Lifestyles. Razgovaralo se o različitim oblicima nepravilnosti i zloupotreba u sportu, uključujući korupciju u sportskim savezima, namještanje mečeva i doping.
🥋 Vukčević je naglasio da sportske organizacije nijesu izvan domašaja prava i sudske kontrole, ni na nacionalnom ni na međunarodnom nivou, posebno kada je riječ o upravljanju sportskim organizacijama, organizaciji takmičenja i raspolaganju finansijskim sredstvima. Podsjetio je na prijavu koju su CGO i Srđan Mrvaljević podnijeli protiv Džudo saveza Crne Gore zbog sumnje na prevaru i pronevjeru u vezi sa organizacijom Evropskog prvenstva, ističući da autonomija sportskih organizacija ne podrazumijeva imunitet od sudske kontrole i utvrđivanja eventualne odgovornosti.
🗣 „Pozivamo da svi slučajevi potencijalne korupcije u sportu budu temeljno ispitani, kako bi sport ostao djelatnost koju karakterišu vrhunska dostignuća takmičara i poštovanje temeljnih društvenih vrijednosti - tolerancije, fer-pleja i pravednosti“, poručio je Vukčević.
5
152
🇪🇺 „Danas moramo razlikovati tri nivoa evropske integracije – pregovarački napredak, institucionalnu spremnost i demokratsku zrelost društva. Oni bi trebalo da se međusobno podstiču, ali u Crnoj Gori sve je očiglednije da ne napreduju istom brzinom. Crna Gora je pregovarački bliža EU nego što je institucionalno konsolidovana i politički odgovorno vođena“, ocijenila je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka #CGO, na panelu „Evropa u geopolitičkim previranjima“, održanom u okviru Cetinjskog foruma.
⚠️ Upozorila je da „geopolitička hitnost ne smije postati demokratska popustljivost“, jer ubrzanje evropskih integracija ne smije značiti spuštanje kriterijuma za vladavinu prava, nezavisnost institucija i političku odgovornost.
🇲🇪🇷🇸 Govoreći o odnosima Crne Gore i Srbije, ukazala je da je za njihovo suštinsko unapređenje potreban drugačiji pristup političkih struktura u Srbiji, zasnovan na transparentnosti i poštovanju suvereniteta Crne Gore.
„Važan gest novih vlasti u Srbiji bio bi da dostave podatke o javnim funkcionerima u Crnoj Gori koji imaju i srpsko državljanstvo, kao i da omoguće upoređivanje biračkih spiskova dvije države kako bi se utvrdilo eventualno nezakonito ostvarivanje biračkog prava u obje zemlje. To bi bio konkretan doprinos povjerenju i uređenju odnosa“, navela je Uljarević.
🗣️ „Takođe, Vučić bi mogao sanirati dio štete nanesene Crnoj Gori tako što bi objavio kompromate kojima je održavao poluge uticaja na pojedince u vlasti kod nas. Crnoj Gori su potrebni slobodni, a ne ucijenjeni donosioci odluka, jer se samo sa takvima može graditi istinski demokratski napredak“, poručila je Uljarević.
Na panelu su govorili i Tomáš Petříček, ministar vanjskih poslova Češke Republike 2018–2021, Vesna Pusić, ministarka vanjskih poslova Hrvatske 2011–2016 i Borko Stefanović, poslanik u Skupštini Republike Srbije
Daliborka Uljarević je i jedna od dobitnica specijalnih zahvalnica Cetinjskog foruma dodijeljnih ove godine.
🌐 Ovogodišnji Forum, pod nazivom "Izvan granica - geopolitika, ljudska prava i liderstvo u (ne)povezanom svijetu" okuplja stručnjake iz regiona i Evrope.
📸 Foto priča | Regionalni PLENUM 2026 u Podgorici
Donosimo vam djelić atmosfere sa regionalne konferencije PLENUM 2026 „Crna Gora na pragu Evropske unije: evropska budućnost Zapadnog Balkana između demokratije i geopolitike“, održane u Podgorici!
@CGO, @Add, @fpn i @efb zahvaljuje panelistima i učesnicima koji su svojim doprinosom učinili ovaj regionalni susret uspješnim!
📷 Više fotografija pogledajte na linku: facebook.com/share/p/1Ki8fAA…
#PLENUM #PLENUM2026
🎓 Godišnja nagrada PLENUMA 2026 za borbu za demokratiju i ljudska prava dodijeljena je Fakultetu za crnogorski jezik i književnost @fcjk_me sa Cetinja, za principijelnu i istrajnu odbranu akademskih sloboda, slobode izražavanja, crnogorskog kulturnog i jezičkog identiteta, kao i za doprinos afirmaciji demokratskih vrijednosti, kritičke misli i građanske odgovornosti.
✊Organizatori regionalnog plenuma - @CGOCCE, @AddAcademy, @FPNSarajevo i @Balkan_Fund nagradu dodjeljuju inicijativama i zajednicama koje doprinose odbrani i unapređenju demokratije i ljudskih prava na Zapadnom Balkanu.
💬 Ovom nagradom izražavamo solidarnost sa svima koji odbijaju jednoumlje, političko disciplinovanje i ograničavanje slobode mišljenja. Jer demokratija ne počiva samo na institucijama koje imaju moć, već i na onima koje imaju hrabrosti da toj moći postave granice, plaćajući nerijetko za to visoku cijenu“, poručila je Daliborka Uljarević, prilikom dodjele nagrade.
Nagradu je u ime FCJK-a preuzeo Aleksandar Radoman, dekan Fakulteta.
💬 „FCJK predstavlja izuzetak u crnogorskoj akademskoj zajednici, čiji značajan dio izbjegava aktivnije suočavanje sa društvenim izazovima. U društvu opterećenom autoritarnim tendencijama i pokušajima revizije istorije, nauka ne smije živjeti u kuli od slonovače. Ćutanje intelektualaca u vremenima izazovnim za demokratiju nikada ne može biti neutralnost“, poručio je Rodoman.
💬 „Godišnja nagrada PLENUMA ne nagrađuje komfor, već hrabrost da se kaže ono što nije popularno, stane uz one koji nemaju nikog drugog i istraje čak i onda kada sistem nije na tvojoj strani. FCJK-u nagrada pripada zato što su dosljedno i principijelno branili akademske slobode, slobodu izražavanja i pravo na slobodno mišljenje“, kazao je Veton Zekoli, izvršni direktor #EFB.
cgo-cce.org/2026/11/11/plenu…
























