Senja Mahinić (@MahinicSenja) header
Senja Mahinić (@MahinicSenja) profile picture
Sarajevo
Joined August 2011
Photo by Senja Mahinić (@MahinicSenja)Photo by Senja Mahinić (@MahinicSenja)Photo by Senja Mahinić (@MahinicSenja)Photo by Senja Mahinić (@MahinicSenja)Photo by Senja Mahinić (@MahinicSenja)Photo by Senja Mahinić (@MahinicSenja)Photo by Senja Mahinić (@MahinicSenja)Photo by Senja Mahinić (@MahinicSenja)Photo by Senja Mahinić (@MahinicSenja)Photo by Senja Mahinić (@MahinicSenja)
Ako nista, dok je Komšić sjedio u Predsjednistvu paradržava HZ HB u ovoj instituciji nije se slavila.
7
2
79
2,738
Jadranko Prilić 1993. brani plan razmjene stanovništa u okviru kojeg bi Bošnjaci Mostara mijenjali stanove sa, naprimjer Hrvatima Zenice. Da bi to postigao raseljavao je i jedne i druge tamo gdje je mogao. @FilipovicD_ “Dana 1. februara 1993., na jednom sastanku kojem je prisustvovao i Jadranko Prlić, HVO HZ HB je osnovao Komisiju za pitanja migracije stanovništva. Dana 5. maja 1993., na sastanku u Mostaru kojem su prisustvovali Mate Boban, Darinko Tadić i predstavnici jedne međunarodne organizacije, Jadranko Prlić je lično branio program razmjene stanovništva i imovine, u okviru kojeg bi Musliman iz Mostara mogao, na primjer, zamijeniti stan s nekim Hrvatom u Zenici. Vijeće na osnovu dokaza zaključuje da je Jadranko Prlić planirao i omogućio raseljavanje hrvatskog stanovništva s područja na kojima su se nalazili na teritorije koje je HZ(R) HB smatrala svojima. Iako se se to raseljavanje dijelom može objasniti borbama koje su bile u punom jeku, podsticaj za to došao je i sa strane HVO-a. U svakom slučaju, ono je predstavljalo jedan od aspekata politike raseljavanja hrvatskog i muslimanskog stanovništva u skladu s voljom rukovodstva HZ(R) HB, i pokazuje želju Jadranka Prlića da Hrvate naseli na teritorije smatrane hrvatskim, na štetu muslimanskog stanovništva. Na sastanku održanom u Splitu 5. novembra 1993., kojem su prisustvovali Franjo Tuđman, Milivoj Petković i Slobodan Praljak, Jadranko Prlić je u vezi s objedinjavanjem hrvatskih teritorija izjavio sljedeće: ‘Mi se moramo približavati zaokruženju teritorija. Mi smo kao Vlada proljetos utvrđivali i prijedloge i zaključke, čak i o preseljenju određenih brigada sa nekih područja, koje bi uključivalo i preseljenje pučanstva sa tih područja i njegovo koncentriranje na određenim pravcima za koje smatramo da mogu postati i ostati hrvatski prostori’. Vijeće podsjeća na to da je ABiH napala Vareš 4. novembra 1993. i da je grad 5. novembra 1993. pao u ruke ABiH. Vijeće je zaključilo da su opasnost od mogućeg napada ABiH i stvarno izvedeni napadi bili dovoljni da dovedu do odlaska Hrvata iz opštine, ali je utvrdilo i to da su snage HVO-a izvršile pritisak na Hrvate u cilju da oni odu iz Vareša. Vijeće podsjeća na to da je Jadranko Prlić učestvovao u organizaciji i, prema tome, u omogućavanju odlaska hrvatskog stanovništva srednje Bosne u Hercegovinu u periodu od avgusta i do novembra 1993. godine. Osim toga, kako proizlazi iz dopisa Ureda za izbjeglice od 3. novembra 1993., naslovljenog na opštinske HVO-e i na predsjednika Vlade HR HB, kao i iz zapisnika sa sjednice Vlade HR HB održane 4. novembra 1993., kojoj su pored ostalih prisustvovali Jadranko Prlić, Bruno Stojić i Martin Raguž, govorilo se o izmještanju 10.000 do 15.000 Hrvata iz Vareša u druge opštine u kojima je na vlasti bio HVO, u prvom redu zbog borbi sa ABiH na teritoriji te opštine. Vijeće podsjeća na to da je u junu 1993. u Vareš došlo između 10.000 i 15.000 bosanskih Hrvata. Vlasti HZ HB i opštinski organi u Varešu su počevši od juna 1993. pa do 21. oktobra 1993. organizovali postepeni odlazak jednog dijela tih Hrvata na druge teritorije u BiH ili u Hrvatsku, iz humanitarnih razloga, odnosno životnih uslova tih ‘prognanika’”, stoji u odluci Prvostepenog vijeća u predmetu “Prlić i drugi”. Žalbeno vijeće je u ovom dijelu potvrdilo odluku Prvostepenog vijeća Prlić odgovoran za raseljavanje Hrvata, odnosno “obrnuto etničko čišćenje”.
7
9
4
47
2,953
Da se prisjetimo šta obilježava članica Predsjedništva BiH: nitter.cf/mahinicsenja/status/18…
Prije 35 godina u Grudama je započelo važno poglavlje političke povijesti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Poglavlje bez kojega nas ovdje danas ne bi bilo. Obilježavajući utemeljenje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i čestitajući Dan općine Grude, poručila sam kako je naša odgovornost danas čuvati naš identitet i osigurati ravnopravnost, ali i predano stvarati nove prilike za sva mjesta i sve žitelje Bosni i Hercegovini.
6
2
27
866
Zašto se SDP uhvatio Kluba Srba ko' pijan plota? Zato što je građanskim strankama manevarski prostor Schmidtovim izmjenama sužen. HDZ dominira hrvatskim klubom, SDA bošnjačkim, a SDP-u ostaje da juriša na srpski. Dugoročno će i tu opciju izgubiti.
5
5
34
1,989
Borba za održanje građanskog principa u našem političkom sistemu nije borba protiv konstitutivnosti. Teza da jeste, kako to uglavnom predstavljaju hrvatski mediji, je obična laž.
1
6
575
Vidljiva ljubav HDZ-a i SDP je bez obzira kako je doživljavali fascinantna.
1
13
697
Barbarić je najozbiljniji hrvatski analitičar u BiH. U par minuta je sposoban objasniti suštinu. Šteta što nemamo mogućnost češće da slušamo njegove analize, bez obzira na očigledne razlike u političkim stavovima.
2
15
1,334
Barbarić: Borba za proporcionalnost je borba za konstitutivnost, a ne građanske principe.
3
7
1,184
Hahahahahahhaah
1
16
683
Sjećate se ovog momenta?
1
1
19
446
Ima li šta besmislenije od izvještaja Evropske komisije?
Good discussion with @Vijeceministara Chairwoman @KristoBorjana about the 2026 @EU_Commission Report on BiH🇧🇦. The core message of this year’s report is unambiguous: while EU integration remains the declared strategic objective of almost all Bosnia and Herzegovina’s political actors, the country has increasingly disengaged from its EU path. There have been some positive steps, such as advances in the fight against organised crime, intellectual property and customs. Unfortunately, overall, it is clear that Bosnia and Herzegovina is missing crucial opportunities and falling behind its neighbours, including on the Reform Agenda of the Growth Plan. In particular, Bosnia and Herzegovina needs to address longstanding weaknesses in what we call the ‘fundamentals’ - the judiciary, the fight against corruption, and freedom of expression. With the elections now done, there is an opportunity to swiftly form the new authorities and to re-focus on the EU path and reforms that make a real difference for the country and all of its citizens. It is time to put progress on the EU path - which remains the best guarantee of prosperity and stability for BiH - back at the centre of political decision-making. The Report provides a comprehensive evaluation of BiH's readiness to join the EU, and serves as a critical guide of what needs to be done further m. The EU🇪🇺 will continue to stand side by side with BiH 🇧🇦 to support this process. 🇪🇺🤝🇧🇦
3
1
30
591
Da li je Demokratska fronta greška dejtonskog sistema? 11.11.2023. 12:01 politicki.ba DF je izrastao na priči o građanskom društvu (skoro pa utopijskoj), ali je poziciju učvrstio prvenstveno na mogućnosti koju mu sistem pruža u smislu građanskog djelovanja. Dejtonom je uspostavljen sistem koji u svojoj suštini nije etnički, iako se tvrdi suprotno, a on je, uprkos tome, u realnosti političkog života takav postao odustajanjem dijela stranaka od borbe. U tako nametnutom okviru u kojem sve funkcije od sudija do ministarstava popunjavaju “legitimni predstavnici naroda”, a koji su programski ili svojim praktičnim djelovanjem prihvatile gotovo sve stranke, političko djelovanje Demokratske fronte čini se kao sistemska greška koja će ga ili obesmisliti ili biti eliminisana. Prije nego nastavimo važno je istaći da je primjer tog prihvatanja, naprimjer, insistiranje stranaka Trojke da imenuje Marina Vukoju, iako zakon, a ni Ustav BiH, ne traže etnički paritet u Ustavnom sudu. Uprkos tome što je DF još od nastanka sarađivao sa nacionalnim strankama, pravio slične kompromise kakve danas pravi Trojka, on je neminovno stalnim pozivanjem na ukidanje konstitutivnosti, na stvaranje građanske države te najvažnije, kandidovanjem i izborom Željka Komšića za člana Predsjedništva, konstantno narušavao postojeći gotovo opći stav da je trenutno stanje nepromjenjivo i da ga samim tim treba dodatno zacementirati. Još gore iz perspektive onih koji nastoje zadržati unedogled postojeće stanje, izborom Komšića, DF je iznova potvrđivao da Dejton u osnovni nije samo etnički “naštiman” već da on ostavlja dovoljno prostora za djelovanje građanskih stranaka od Predsjedništva BiH do Domova naroda. Koliko god DF povremeno djelovao suprotno od onog što je proklamovani cilj, bez otvorenog suprostavljanja postojećem nametnutom okviru (ne zakonskom) nije mogao nit će opstati. DF ne može evoluirati, jer bi svaki korak u tom smjeru značio političku smrt. On je izrastao na priči o građanskom društvu (skoro pa utopijskoj), ali je poziciju učvrstio prvenstveno na mogućnosti koju mu sistem pruža u smislu građanskog djelovanja. Pa u čemu je onda problem ako sistem i bez promjene pruža mogućnost legalnog i legitimnog djelovanja građanskih stranaka? Zašto se DF buni?👇
4
5
522
Schmidt je upravo taj prostor pokušao “zatvoriti” uvođenjem cenzusa od tri posto prilikom biranja delegata u Dom naroda, a ne, kako misli većina, podizanjem broja delegata ili praga u klubovima pojedinih naroda koji predlažu potpredsjednike FBiH. On osnovni koncept da građani biraju nije promijenio. Međutim, DF pravi kardinale greške jer nije u stanju valjano obrazložiti svoju poziciju koja nije uopšte beznadežna niti je dovoljno posvećen svojim ciljevima. Odnosno, držeći se čvrsto priče o nekom neuhvatljivom “građanskom” sistemu DF propušta da obrazloži opravdanost svog djelovanja u postojećem “konstitutivnom” sistemu, zanemarujući i da konstitutivni sistem nudi prostor građanskom djelovanju. DF prepušta tumačenje “konstitutivnosti” protivnicima, tvrdi da je konstrukcija nekadašnjeg Sovjetskog saveza, dok istovremeno tvrdi da je “građansko” u BiH potpuno poraženo. S tim uvezi, kako to kaže jedan od potpisnika Washingtonskog sporazuma, Krešimir Zubak, građani biraju ne samo članove Predsjedništva BiH, već sve i jednog delegata u domovima naroda. “Tvrdi se da mi ovdje imamo nacionalitet kao prevagu u BiH, što nije točno. Delegate u Dom naroda FBiH biraju građani. Prvo se biraju zastupnici u kantonalne skupštine, a onda tako izabrani od građana, zastupnici iz svojih redova biraju određeni broj Hrvata, Bošnjaka, Srba”, kazao je Zubak. DF ako želi nastaviti egzistirati mora se upustiti u borbu s etnonacionalnim strankama oko značenja pojma “konstitutivnost”, odnosno da li on znači paritet predstavnika naroda u vlasti ili sigurnost da će pripadnici svih naroda sudjelovati u vlasti, ali ne kao predstavnici svoje zajednice, već građana koji su ih izabrali. U tom smislu DF može puno naučiti od HDZ koji vješto manipuliše pojomom demokratija, koji u vizuri Dragana Čovića i naraciji koju gradi predstavlja pravo konstitutivnih naroda da izaberu svoje predstavnike. Naprimjer, za HDZ u tom smislu “demokratija” u BiH predstavlja “etnodemokratiju”, a ne građansku. Demokratija je ono što HDZ kaže da jeste, e baš tako i kontitutivnost treba biti ono što bi DF mogao tvrditi da jeste. DF mora djelovati u okviru postojećeg sistem, jer rušiti ga, znači u očima međunarodne zajednice djelovati iracionalno. DF koliko god djelovao kao greška sistema, on to suštinski nije, ali svojom pogrešnom argumentacijom i načinom djelovanja da dođe do cilja, nehotično prihvata takvu ulogu.
1
197
Dom naroda, kako državni tako i federalni (Vijeće naroda RS-a je nebitna institucija) je kreiran zbog Srba i Hrvata, a ne Bošnjaka. Ko to ne razumije slabo šta i razumije.
2
14
455
Zašto je glasanje za Komšića šokiralo? Jer su Bošnjaci time iskazivali stav da ne pristaju na logiku kvota. Malo jači pritisak i Bošnjaci već kukaju i pozivaju se na kvote, kakvo samoponižavanje.
4
2
22
1,254
Bošnjačka kvota ne može zaštititi Bošnjake. Mediji koji pišu govoreći o "reprezentaciji" i "predstavnicima naroda" u Vijeću ministara prave veliku štetu, možda i nepopravljivu. Kvote su osmišljene ne da bi Bošnjaci bilo politički faktor, već upravo suprotno, da ne budu.
2
21
861
Konaković pet godina provede pričajući da nije fer birati dva člana Predsjedništva iz FBiH. To donese rezultat, vidjeli smo kakav. Danas, nevjerovatno, traži vlast bez SNSD-a. Kako? Ni on sam ne zna. (Nećemo o njegovoj ulozi tokom pregovora o izbornoj reformi, strašno je).
3
2
49
1,191
Hrvatska politika je zabrinuta pobjedom Studentske liste jer ne znaju kako će se ona postaviti prema dosadašnjoj strateškoj saradnji Dodika i Čovića (Vučića i Plenkovića) u Bosni i Hercegovini.
2
2
28
699